Barrett kaže da je vrijeme za zatvaranje digitalnog dijeljenja

Craig Barrett proveo je desetljećima koristeći svoje poslovne sposobnosti kako bi Intel bio najmoćnija svjetska poluvodička tvrtka. On je sada usmjerio svoju pažnju na još veći izazov - širenje računala i obrazovanje u cijelom svijetu u razvoju.

Predsjednik Intel, koji je 2005. godine odustao od glavnog direktora, bio je na Consumer Electronics Showu prošlog tjedna kako bi pokrenuo Small Stvari izazov, koji potiče pojedince da poduzmu male korake kako bi pomogli u olakšavanju najsiromašnijih zemalja svijeta.

Izazov traži donacije za Spasiti Dječji program Ponovno upisivanje budućnosti koji pruža obrazovanje za djecu u ratom razorenim zemljama. Intel će donirati US $ 0,05 za svaku osobu koja jednostavno posjeti web stranicu smallthingschallenge.com, do maksimalno 300 milijuna dolara ove godine.

Ali za Barrett to je više od ljubavi. Posjetitelji stranice također mogu napraviti "mikro zajam" lokalnoj tvrtki putem Kiva.org, koji prikazuje profile ljudi koji traže sredstva za rast poslovanja - vodoinstalater u Ugandi koji treba opremu za otvaranje trgovine hardverom, na primjer. Barrett je sastao s IDG News Serviceom na CES-u kako bi razgovarao o naporima za podizanje životnog standarda u zemljama u razvoju, kao i Intelovog računala za razred i hoće li mu nedostajati njegova svakodnevna uloga u upravljanju Intelom. Slijedi uređeni prijepis rasprave.

IDG News Service: Čuli smo već nekoliko godina kako bismo zatvorili digitalni jaz, ali napredak često izgleda frustrirajuće sporo. Čini se da mislite da smo na nekakvom mjestu. Što vas čini tako optimističnim?

Barrett: Postoje dva razloga. Ako jednostavno pogledate gdje su mogućnosti rasta na tržištu ITC-a, oni se dogodilo u zemljama u razvoju, a ako pogledate brojne brojeve - više korisnika interneta u Kini nego SAD-u, više korisnika mobitela u Africi nego u SAD-u - čini mi se da je ta točka samo od velikih brojeva.

Drugo, pogledajte uobičajenu sekvencu događaja u zemljama u razvoju - prvo nemate ništa, onda imate mobitele, onda imate Penetracija putem Interneta. Obično postoji između četiri i pet godina odgode. Posljednji put koji sam mislio bio bi Afrika, ali ugodno mi je iznenađen što se tamo događa. Uzmite jednostavan primjer - prošle godine moja supruga i ja smo bili u Tanzaniji za uspon Kilimanjaro. Naš vodič je razgovarao sa svojom obitelji na mobitelu sve do planine. Ne samo da vidite penetraciju mobitela u Africi, već ste dobili tri ili četiri podmornica kabela vlakana koja dolaze u zemlju, kako u Južnoj Africi tako iu Istočnoj Africi. Imate mogućnost kombiniranja tih slijetanja s širokopojasnom bežičnom mrežom kako bi pokrili kontinent. Dakle, moram biti optimističan da se to događa.

IDGNS: Dakle, misliš da sada ima dovoljno ekonomskog poticaja da povezivanje siromašnih zemalja bude atraktivno poduzećima?

Barrett: Sigurno. Kina je najveće tržište mobitela i drugo najveće tržište računala, a to će biti najveće u nekoliko godina. Indija slijedi četiri do pet godina iza Kine, a Afrika je četiri do pet godina iza Indije. Dakle, to se događa svugdje.

IDGNS: Koja je najveća prepreka koja ostaje?

Barrett: Još uvijek su obrazovne mogućnosti za mlade ljude. Ne samo da imate 75 milijuna djece koja ne idu u školu, a trebali biste imati još uvijek obvezne školske dobi u nekim zemljama koje su relativno skromne. Ja sam čvrsto vjeran da ako svaku mladu punoljetnu osobu pruži priliku - to je obrazovanje i ekonomsko - svijet će biti puno bolje mjesto. Ako pogledate danas na svjetskim spotovima, to su mjesta gdje mlada populacija nema budućnost, nikakve mogućnosti. Zato kažu što je, dovraga, neka raznijeti nekogaIDGNS: Koja je najveća prepreka s tehnološkog stajališta?

Barrett: Vjerojatno će pružiti softver i rješenja koja te zemlje trebaju. Indija ima 14 nacionalnih jezika plus tisuće dijalekata. Južnoafrička Republika ima 11 nacionalnih jezika. Stoga postoji velika poslovna prilika za stvaranje sadržaja i softvera na lokalnim jezicima.

IDGNS: Koliko košta da izradi jedan od vaših računala iz razreda - čitam oko 300 dolara?

Barrett: To je par od sto dolara, neću dobiti specifičan. "Zemljani trošak" kako bi je dobio i dostavi negdje drugdje ovisi puno o porezima i tarifama, ali sami netbookovi - XO i razredni kolega - svi su u toj kategoriji, dvije do tri stotine dolara.

IDGNS: Je li to dovoljno nisko da ih rasprostire u najsiromašnijim zemljama? Koliko možete dobiti tu cijenu?

Barrett: Ako pogledate bilo koji od trendova, troškovi će se smanjiti. Pogledajte Portugal, koji se po tekućem trošku obvezao na 500.000 klasičnih računala. Venezuela se obvezala kupiti milijun. Dakle, izgleda da je dovoljno niska za zemlje koje su relativno niske na ekonomskoj ljestvici da ulažu velike investicije.

IDGNS: Portugal je malo bolji od Bangladeša.

Barrett: Da, ali trend je u pravom smjeru; mi dolazimo do nekoliko stotina dolara.

IDGNS: Koliko razrednih kolegama imate danas na terenu?

Barrett: Postoje stotine tisuća njih. Portugalski sporazum po sebi je 500.000. Venezuela je milijun.

IDGNS: Dakle, Portugal ih proizvodi lokalno?

Barrett: Postoji privatna portugalska tvrtka koja u osnovi proizvodi izvan referentnog dizajna. Mislila sam da je njihov pristup bio vrlo pametan. Žele da svako dijete ima računalo, ali je odlučilo da ih ne odvaja sve. Oni su ih subvencionirali na temelju roditeljskog dohotka tako da postoji osjećaj vlasništva. Siromašna djeca dobivaju ih u potpunosti subvencionirane, djeca s srednjim prihodima plaćaju dio troškova, a dobro ih je kupiti. IDGNS: Mnogi ljudi kažu kako će sljedećih nekoliko milijardi ljudi na planetu doživjeti Internet putem mobitela ili nekog drugog uređaja, a ne računala., Gdje to ostavlja Intel? Barrett: Jasno je da su Atom procesori i mali uređaji poput faktora poput netbooka i MID-a [mobilni internetski uređaji] u tom smjeru. Usput, nužno se ne slažem s pitanjem. Postoje tri zanimljiva čimbenika obrazaca koji će i dalje postojati - veliki ekran televizora, interaktivni zaslon računala i mali zaslon jednostavnih, ograničenih uređaja za pristup informacijama. Vidim da ta tri ekrana i dalje postoje diljem svijeta. Teško je reći da se računala neće teško koristiti u siromašnim zemljama kada vidite preko 300 milijuna korisnika interneta u Kini.

IDGNS: Kako će MID poboljšati život siromašnog farmera ili ribara?

Barrett: To ovisi kako ga koriste. Ako danas putujete u središnju Kinu ili čak dijelove Indije i vidite poljoprivrednike s osobnim računalima - to su standardna računala ili prijenosna računala - oni ih koriste kako bi dobili informacije o vremenu i gnojivu i kako biti produktivniji za uzgoj njihovih usjeva i kako zaobići posrednika i prodati svoje usjeve po najboljoj mogućoj cijeni. Upotrebljavaju ih kako bi povećali svoj životni standard jer su produktivniji. Ključna stvar je da je to sve lokalni sadržaj proizveden na lokalnom jeziku.

Ako danas ispustite postojeću tehnologiju na mnoga mjesta u svijetu, možete stvoriti fenomenalne rezultate. Napravili smo nekoliko primjera ovoga u Amazoni i Brazilu, te udaljenim kineskim i libanonskim selima. Ako obučavate neke učitelje i stavite širokopojasnu vezu i neka računala, možete prebroditi dječje živote preko noći, to je dramatično.

IDGNS: Ali kako se to smanjuje da dostigne značajan dio svijeta u razvoju?

Barrett: Naša uloga nije biti implementator volumena, to znači da evo što možete učiniti, a sada vam lokalne vlasti i lokalni ljudi trebaju preuzeti i pokrenuti s njom. Kad smo otišli u Parantins u Amazoni, spustili smo se u satelitsku vezu, postavili WiMax kula i spojili neke zajednice i škole. Tada smo otišli do predsjednika Brazila i njegovih ministara i rekli: "Gledaj, to nije ništa od našeg posla, ali mi smo vam pokazali što se može dogoditi. Sada je vama." IDGNS: Neke vlade mogu biti namjerno nekooperativne. Jeste li imali uspjeha u Iranu ili Pakistanu?

Barrett: Malo se počinje ulaziti u Pakistan. Mislim da postoji više vlada nego što nisu uzbuđeni zbog toga. Bez obzira gdje se nalazite u svijetu i razgovarajte s vladinim čelnicima, bilo da je zemlja siromašna resursima ili zemlja bogata naftom, oni vam kažu istu stvar - naposljetku, moje gospodarstvo ovisi o mom narodu. IDGNS: Gdje si sljedeći?

Barrett: Moj sljedeći izlet je zabavan, na Novi Zeland ići helikopterom fly-fishing. Kombiniram to s Milford trekom na jugu otoka, gdje imaju ove fjordove i tropske kišne šume. Tada se vraća u Europu i na Bliski Istok za neki posao tamo.

IDGNS: Nakon što ste poslali glavni izvršni direktor Paulu Otelliniju, propustite li imati više uloge na Intelovom?

Barrett: Prolazite faze. Imao sam gotovo 35 godina brige o svakodnevnim problemima povezanim s proizvodnim linijama i kupcima. Mogu li to propustiti nakon 30 godina? (smije se.) Ponekad se možete preseliti na drugo mjesto i pogledati stvari. Pa kažem Paulu Otellini, "Možete se brinuti o problemima i putovat ću za vas."